Zahvaljujući novom Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada i Vladinom Programu sufinanciranja, ugradnja dizala u postojeće višekatnice više nije samo želja stanara, već realnost koja je nadohvat ruke. No, put do bespovratnih sredstava ima svoje jasne korake. O tome detaljno objašnjava Ilija Renić, suvlasnik tvrtke CETINA DIZALA d.o.o.

Ako ste predstavnik stanara ili vlasnik zgrade bez lifta i razmišljate o ugradnji dizala (lifta) u svoju zgradu, postoji jedna stvar bez koje projekt jednostavno ne može započeti – glavni projekt dizala. Bez njega nema prijave na javni poziv, nema sufinanciranja države ni lokalne samouprave, nema građevinske dozvole – i nema početka radova.

U 2026. godini, kada su državni poticaji za ugradnju dizala postali realna prilika za suvlasnike, glavni projekt više nije formalnost – on je temelj cijelog procesa.

Država je 29. siječnja 2026. službeno usvojila Program sufinanciranja ugradnje dizala u postojeće stambene zgrade, kao odgovor na dugotrajnu potrebu za većom pristupačnošću i poboljšanjem kvalitete života u višekatnicama. Ovaj potez predstavlja najznačajniju potporu građanima u segmentu ugradnje dizala u posljednjih više od desetljeća, s jasno definiranim uvjetima koje trebate znati ako razmišljate o realizaciji takvog projekta.

Ugradnja dizala (liftova) u postojeće stambene zgrade postaje sve važniji projekt kako bi se osigurala pristupačnost, sigurnost i udobnost stanara, ali i kako bi zgrade ispunile uvjete za poticaje za ugradnju dizala koje država i lokalne samouprave planiraju u 2026. godini.

Sve više stanara multifunkcionalnih i stambenih zgrada u Hrvatskoj prepoznaje važnost ugradnje dizala (liftova) kao ključnog faktora za bolju pristupačnost, veću vrijednost nekretnine i svakodnevnu udobnost. Ulaganje u dizalo nije samo tehnički zahvat – to je transformacija prostora koja poboljšava kvalitetu života stanara, a u mnogim slučajevima omogućuje i ostvarivanje državnih i lokalnih poticaja za ugradnju dizala.

Cijena ovisi o vrsti zgrade, tehničkom rješenju (unutarnje ili vanjsko okno), nosivosti i završnim obradama te o opsegu građevinsko-instalaterskih radova. Fer budžet formira se tek nakon obilaska i projektne razrade na licu mjesta.

Trošak energije lifta u tipičnoj nižoj zgradi nije najveća stavka, ali nije zanemariv — udio lifta u ukupnoj potrošnji objekta često je nekoliko postotaka (ovisno o visini, prometu i tehnologiji). Dobra vijest: ciljanim zahvatima potrošnja se može znatno smanjiti, a pouzdanost povećati.

Od 2025. godine dvosmjerna komunikacija i nadzor lifta više nisu nešto što je “dobro imati”, nego su obvezni elementi sigurnosti, u svim stambenim i poslovnim objektima danas. U nastavku je sažeto što standard EN 81-28 stvarno traži i kako provjeriti usklađenost u praksi.

Sve više zgrada bez lifta odlučuje se za naknadnu ugradnju dizala – radi pristupačnosti, komfora i veće vrijednosti nekretnina. U nastavku je sažet, praktičan vodič kroz propise, korake i očekivane rokove, osmišljen za upravitelje, predstavnike suvlasnika i investitore.